Jedna od tema o kojoj se dosta razgovaralo na tribinama koje provodimo po cijelom otoku Braču, jest kućno kompostiranje. Ono je posebno važno ukoliko se u obzir uzme činjenica kako je u Hrvatskoj više od 70% otpada koji se odlaže na odlagalištima smeća biološki razgradivo, a od toga više od 40% čine kuhinjski i vrtni biootpad.
Donosimo vam stoga jednostavne korake koji će vam pomoći da i vi započnete s kućnim kompostiranjem!
Što je kompostiranje?
Kompostiranje je stvaranje uvjeta za prirodnu razgradnju biomase, što je sasvim normalna pojava u prirodi*. Da bismo ga pokrenuli, potrebno je imitirati prirodne uvjete pretvorbe, kako bi nastali hranjivi organski spojevi koji “poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, prozračuju tlo, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla i otpornost biljaka na nametnike i bolesti”*.
Ali, kompost smrdi….?
Kompostiranje je aerobni proces, a neugodni mirisi stvaraju se ako nedostaje kisika. U tom slučaju, dolazi do truljenja, pa je potrebno samo malo prozračiti sadržaj komposta, odnsono promiješati sastojke.
Ključni sastojci za kućno kompostiranje
1. Posuda zapremine 40 – 60l, s poklopcem i rupama razmaknutim od 5 do 10 cm u svim smjerovima.
2. Ugljikom bogat “smeđi” materijal – piljevina, suho lišće, papir, usitnjeni karton.
3. Dušikom bogat “zeleni” materijal – ostaci voća i povrća, talog kave, ostaci čaja (i vrećice), suhi začini, pokošena trava, ostaci biljaka , uvelo cvijeće.
Izrada komposta
1 | Na dno posude stavite grančice | Na dno posude stavimo 5-10 cm suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
2 | Zatim stavite karton i suho lišće | Zatim stavljamo tanki sloj kartona i 5-10 cm suhog lišća (ili neki drugi ugljični materijal).
3 | Dodajte zemlju, stari kompost, glistinac | Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrže mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.
4 | Na kraju dodajte organski otpad | Zatim dodajemo organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe:zeleno=2:1 (više ugljika). Svaka 2-4 dana sadržaj promiješamo radi prozračivanja i pazimo da ne bude prevlažno.
U kompost NE stavljamo:
Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode i sl. Također treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompost jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.
Što sa kompostom?
Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kad se želi izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 tjedna prije nego što se upotrijebi. Na kraju, dobiveni humus može se bez birge iskoristiti za balkonsku gredicu u kojoj uzgajate povrće ili ukrasno bilje*.
IZVOR | Kućno kompostiranje za početnike
BONUS | Letak o kompostiranju