4 koraka do kućnog komposta

Jedna od tema o kojoj se dosta razgovaralo na tribinama koje provodimo po cijelom otoku Braču, jest kućno kompostiranje. Ono je posebno važno ukoliko se u obzir uzme činjenica kako je u Hrvatskoj više od 70% otpada koji se odlaže na odlagalištima smeća biološki razgradivo, a od toga više od 40% čine kuhinjski i vrtni biootpad.

Donosimo vam stoga jednostavne korake koji će vam pomoći da i vi započnete s kućnim kompostiranjem!

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je stvaranje uvjeta za prirodnu razgradnju biomase, što je sasvim normalna pojava u prirodi*. Da bismo ga pokrenuli, potrebno je imitirati prirodne uvjete pretvorbe, kako bi nastali hranjivi organski spojevi koji “poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, prozračuju tlo, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla i otpornost biljaka na nametnike i bolesti”*.

Ali, kompost smrdi….?

Kompostiranje je aerobni proces, a neugodni mirisi stvaraju se ako nedostaje kisika. U tom slučaju, dolazi do truljenja, pa je potrebno samo malo prozračiti sadržaj komposta, odnsono promiješati sastojke.

Ključni sastojci za kućno kompostiranje

1. Posuda zapremine 40 – 60l, s poklopcem i rupama razmaknutim od 5 do 10 cm u svim smjerovima.
2. Ugljikom bogat “smeđi” materijal – piljevina, suho lišće, papir, usitnjeni karton.
3. Dušikom bogat “zeleni” materijal – ostaci voća i povrća, talog kave, ostaci čaja (i vrećice), suhi začini, pokošena trava, ostaci biljaka , uvelo cvijeće.

Izrada komposta

1 | Na dno posude stavite grančice | Na dno posude stavimo 5-10 cm suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.

2 | Zatim stavite karton i suho lišće | Zatim stavljamo tanki sloj kartona i 5-10 cm suhog lišća (ili neki drugi ugljični materijal).

3 | Dodajte zemlju, stari kompost, glistinac | Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrže mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.

4 | Na kraju dodajte organski otpad | Zatim dodajemo organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe:zeleno=2:1 (više ugljika). Svaka 2-4 dana sadržaj promiješamo radi prozračivanja i pazimo da ne bude prevlažno.

U kompost NE stavljamo:

Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode i sl. Također treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompost jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.

Što sa kompostom?

Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kad se želi izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 tjedna prije nego što se upotrijebi. Na kraju, dobiveni humus može se bez birge iskoristiti za balkonsku gredicu u kojoj uzgajate povrće ili ukrasno bilje*.

IZVOR | Kućno kompostiranje za početnike

BONUS | Letak o kompostiranju

20 načina do manje plastike u okolišu

Portal 24sata.hr donosi, a mi prenosimo, popis od čak 20 načina na koje vi osobno možete doprinijeti smanjenju plastike u okolišu, u moru, u zemlji, u hrani… Mnoge od njih već smo obradili u našem zero waste izazovu, ali uvijek vrijedi ponoviti 😉

  1. U velikim dućanima možete pronaći platnene višekratne mrežaste vrećice za voće i povrće. Tako ćete se riješiti gomile najlonskih vrećica koje morate uzeti da biste izvagali svako voće i povrće. Osim toga, njih možete nositi u bilo koji dućan, oprati doma i stalno koristiti. 
  2. Prestanite koristiti plastične slamke, čak i u restoranima. Ako je slamka nužna, kupite one za višekratnu uporabu.
  3. Kupite ili napravite vlastitu torbu ili platnetnu vrećicu za višekratnu uporabu i povremeno je operite. Naime, jedna plastična vrećica može se razgrađivati čak do 1000 godina. Držite ih u autu, torbi, blizu vrata ili gdje god je vama lakše kako biste se sjetili ponijeti je sa sobom u dućan. 
  4. Izbjegavajte gumice jer su izrađena od sintetičke gume, odnosno plastike.
  5. Kupujte proizvode u kartonskim kutijama umjesto u plastičnoj ambalaži. Proizvodi poput deterdženta za rublje ili recimo riže, tjestenine itd. često se nalaze u kartonu koji se puno lakše reciklira od plastike.
  6. Kupujte hranu, poput žitarica, tjestenine, riže, sušenog voća i sličnog iz velikih posuda pa količinom koja vam je potrebna napunite torbu za višekratnu upotrebu. To štedi novac, ali još važnije – čuva naš okoliš.
  7. Iskoristite staklenke – u njima čuvajte tjesteninu, žitarice, alat, kozmetičke proizvode. Kupujte što manje plastičnih posudica za pohranu. 
  8. Za napitke koristite boce ili šalice namijenjene za višekratnu upotrebu.
  9. Ponesite sa sobom vlastitu posudu za hranu kada nešto uzimate za van u restoranu. Mnogi od njih koriste stiropor, a to zaista nije potrebno.  
  10. Koristite šibice umjesto plastičnih upaljača za jednokratnu upotrebu ili nabavite metalni upaljač koji se može ponovo puniti.
  11. Kupite staklene bočice i u njima nosite vodu kako bi smanjili korištenje plastičnih bočica s vodom. Mikroplastika je pronađena i u njima.
  12. Izbjegavajte kupovinu smrznute hrane jer je njihovo pakiranje uglavnom plastično. Čak i kada se čini da se nalaze u kartonskoj kutiji, zapravo je i taj karton obložen tankim slojem plastike. 
  13. Nemojte kod kuće koristiti plastični pribor za jelo, radije se malo potrudite i operite posuđe nakon neke proslave.
  14. Koristite platnene pelene za djecu umjesto jednokratnih kupovnih.
  15. Napravite sami svježe cijeđeni sok ili jedite svježe voće i povrće umjesto da kupujete sok u plastičnim bocama koji nikada nije toliko zdrav kao domaći. 
  16. Napravite vlastite proizvode za čišćenje od neškodljivih sastojaka poput limuna, soda bikarbone i octa. Osim što ne štetite svojem zdravlju i čuvate okoliš od izlijevanja kemikalija u odvod, tako ćete smanjiti i upotrebu plastične ambalaže u kojima proizvodi za čišćenje najčešće dolaze.
  17. Hranu za školu ili posao spakirajte u posudice ili vrećice za višekratnu upotrebu.
  18. Kupujte cijelo voće i povrće umjesto onoga sitno narezanoga u plastičnim posudicama.
  19. Umjesto britvica za jednokratnu upotrebu nabavite one kojima se oštrice mogu mijenjati, jer i tako će manje plastike završiti u prirodi.
  20. Razmislite o kozmetici – birajte sapune u kockama umjesto tekućeg, uloške od 100-postotnog pamuka, koristite drvene četke i češljeve, četice za zube od bambusa…

IZVOR | Ima je u zraku, kiši i snijegu: 20 načina da izbacite plastiku

Ova internet stranica financirana je sredstvima Europske Unije, putem Kohezijskog fonda i Programa OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Zaštita okoliša i održivost resursa, u sklopu projekta “Zeleni Brač - edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču” čija je ukupna vrijednost 299.490,00 kn. Sadržaj internet stranice isključiva je odgovornost Grada Supetra.

Grad Supetar

Vlačica 5, 21400 Supetar

+385 (0)21 756-710

www.gradsupetar.hr