Projekt “Zeleni Brač – edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču” završen je koncem srpnja 2020. godine. Od početka provedbe projekta, do danas, izvršene su sljedeće aktivnosti:

(1) održano je 8 tribina, po jedna u svakoj JLS na Braču, u kojima je sudjelovalo ukupno 148 sudionika;

(2) izrađene su i distribuirane brošure;

(3) izrađeni su i distribuirani letci, ukupno 8 različitih verzija (uključujući letke za turiste);

(4) izrađeni su i distribuirani plakati (ukupno 24 različite verzije);

(5) održano je 8 radionica za djecu, po jedna u svakoj JLS na Braču, u kojima je sudjelovalo ukupno 252 djece vrtićkog uzrasta;

(6) snimljeno je i emitirano 5 radio emisija u kojima su sudjelovali predstavnici provoditelja projekta (na temu samog projekta te načina gospodarenja u svakoj od brčkih JLS), direktorica komunalnog društva Grad, direktor komunalnog društva Michieli Tomić, te gradonačelnica grada Supetra, predstavnica nositelja projekta;

(7) izrađena je internet stranica projekta;

(8) provedeno je elektronsko oglašavanje (izrađena i poslana medijska priopćenja koja su rezultirala objavom brojnih članaka na internet portalima, kontinuirano kreiranje i distribuiranje sadržaja putem internet stranice projekta i društvenih mreža…), izrađen je prepoznatljiv vizualni identitet projekta koji se primjenjivao u svim izrađenim materijalima i načinima informiranja i promoviranja projekta;

(9) izrađena je i distribuirana bojanka za djecu;

(10) održano je ukupno 8 predstava za djecu, po jedna u svakoj JLS na Braču, koje je pogledalo prosječno 450 osoba;

(11) preveden je informativni i edukativni sadržaj na engleski jezik te su izrađeni i distribuirani letci na engleskom jeziku (izrađeni letci za strane turiste).

Željeli bismo znati kako su ciljane skupine u ovom projektu, otočani, zadovoljni provedenim aktivnostima te što bismo mogli unaprijediti u narednom periodu, i potencijalnim budućim edukativno-informativnim aktivnostima o gospodarenju otpadom. Stoga, pozivamo vas da ispunite ovaj kratki upitnik!

EVALUACIJA PROJEKTNIH AKTIVNOSTI

Ispunite kratki upitnik ako ste sudjelovali u bilo kojoj aktivnosti u sklopu projekta Zeleni Brač!

Prenosimo priopćenje direktorice Komunalnog društva Grad d.o.o., Marijane Šemanović, u vezi postupanja s otpadom u ovo krizno vrijeme.

U ovoj teškoj i izvanrednoj situaciji, nastaloj koronavirusom (COVID-19), a radi zaštite zdravlja posebno ugrožene skupine radnika Komunalnog društva GRAD d.o.o., koji svakodnevno sakupljaju i odvoze komunalni otpad, trudeći se da održe naš Grad čistim i urednim, molimo da ne odlažete nepotreban otpad (pogotovo glomazni i zeleni otpad) te da odgodite sve nepotrebne aktivnosti čišćenja vrtova, stambenih prostora,… kako bi mogli svoju zadaću izvršiti na vrijeme i na zadovoljstvo svih nas, izlažući naše radnike što manjoj opasnosti od zaraze, a Grad ostaviti čistim i urednim i u ovim izvanrednim okolnostima.

direktorica Marijana Šemanović, mag.oec.univ.spec.oec.

Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad, što je velik financijski i etički problem, ali mnogi ne znaju koliki je to problem za okoliš. To ne znači samo problem zbrinjavanja tog otpada, već i to da smo za svu neiskorištenu hranu uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, vodu, zemlju, gnojiva, ali i gorivo za transport

To je velik pritisak na okoliš koji treba ostati na raspolaganju i budućim generacijama. Zato moramo početi od sebe samih’, izjavio je još prije 6 godina tadašnji ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, a prenio Tportal.

Svake godine 1,3 milijarde tona hrane završi kao otpad, što je jednako ukupnoj količini hrane proizvedenoj u subsaharskoj Africi. U isto vrijeme jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi. Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o utjecaju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane, odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.

Jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad, a čak polovina proizvedenog voća i povrća se baci. Stvaranje otpada od neiskorištene hrane nema samo financijski utjecaj. Ako ne iskoristimo hranu koju proizvedemo, znači da smo uzalud iskoristili sve resurse koje smo uložili u njenu proizvodnju.

Utjecaj neiskorištene i bačene hrane na okoliš je značajan: gnojiva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, više se goriva iskoristi za prijevoz, više je hrane koja se raspada, čime se proizvede više metana – jednog od najštetnijih stakleničkih plinova koji značajno doprinosi globalnom zatopljenju. Upravo je proizvodnja hrane na globalnoj razini odgovorna za 30 posto emisija stakleničkih plinova. Svako od nas može i treba doprinijeti rješavanju ovog problema. Upravo je prihvaćanje odgovornosti, ali i ukazivanje na snagu i moć pojedinca za rješavanje problema jedna od glavnih poruka Dana zaštite okoliša.

Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Tu je i odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova. Također, planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže smanjenju stvaranja otpada od hrane. Smanjenje količine bio otpada koji se odlaže na odlagališta jedan je od ciljeva koji je Hrvatska preuzela u cilju dostizanja visokih standarda zemalja EU-a u gospodarenju otpadom.